U Rekovcu i Levcu narocita paznja se poklanja poljoprivredi pa je zbog toga Levac najpoznatiji po vocarstvu i vinogradarstvu.
Levacki kraj je takodje poznat po etnografskim znamenitostima, narodnoj arhitekturi, zivom folkloru i samoukim slikarima.
Poseban turistiki znacaj ima veliki broj reka i suma koji pruza mogucnost za raznovrstan sportski i izletnicki ribolov, kao i za lov zbog raznovrsnog zivotinjskog sveta (divlje svinje, srne, lisice, zecevi, fazani).
U 32 naseljena mesta zivi 17.000 stanovnika. Opstina Rekovac prepoznatljiva je i po jakoj firmi "
Levac" koja proizvodi vocne rakije, vina i sirupe, te po vrednim uzgajivacima jagodicastog voca koji godisnje proizvedu i po 30 tona malina, jagoda i kupina, i fabrici kablova
FKS Jagodina- DD"FKS
Provodnici Rekovac"
Danas u varosi Rekovac i jos 32 naseljena mesta zivi oko 17 hiljada stanovnika.
Rekovac spada medju mladja naselja Levaca. Naselje je ime dobilo po kucama koje su gradjene na samoj reci i vodenicama koje su se zvale rekavice. Jedna od najstarijih u Rekovcu danas je kuca Dusanke Kacarevic. Gradjena je od blata i drveta, a pokrivena ceramidom. Pred ovom kucom je turska kaldrma. U njenom dvoristu tri jasena i dva bagrema u obimu i do cetiri metra imaju preko 200 godina.
Rekovac je pre 150 godina bio varos zanatlija i trgovaca. Prepoznavao se po velikoj narodnoj pijaci, zelenoj i stocnoj. Radilo je ovde nekada dosta kafana i bilo soba za sve putnike namernike. U Levcu ima jedan hotel "Levac". Na mestu cuvene kafane trgovca Milana Perica, danas je sediste preduzeca "Levac". Posle drugog svetskog rata i naglog razvoja gradova u okruzenju: Kragujevca, Kraljeva, Trstenika, Krusevca, Paracina i Jagodine, ljudi su isli u " Zastavu" " Kablar", " Petoletku", 14. oktobar"" Staklaru"...
Velika preduzeca u okolnim gradovima propadala su, a Levcani su ostajali golih ruku, bez sredstava za povratak u svoj kraj. Siva ekonomija im u Levac nije mogla doneti nista novo.